Popis svih objava

2. lipnja 2024. | Tekuća kritika

Za nekoliko desetljeća dionice iz knjige Film hrvatskoga romana mogli bismo čitati s nostalgijom kao dokument koji nas informira kako je – sudeći prema anketnim rezultatima koji se tradicionalno objavljuju u Noći knjige – možda posljednja generacija čitatelja književnosti u Hrvata mislila i razgovarala o pročitanome, pri čemu u ovom slučaju aluzije na Fahrenheit 451 nisu, naravno, dobrodošle, ali su sasvim dopuštene, pa čak i opravdane s obzirom na to kakva nam se potencijalna budućnost sprema. Kada iščitamo s ovih stranica čime se sve to današnjoj mladeži puni glava na katedrama književnosti, onda nam postaje jasnija dramatičnost sustavnih napora da se danas iz repertoara sveučilišnog obrazovanja škartira sve što se doima kao puko bacanje novca ukoliko se taj novac ne vraća višestruko. Suvremeno visoko školstvo danas je ustrojeno fašistički jednostavno u smislu crno-bijele simplifikacije: zahtijeva se samo funkcionalna korisnost, samo pitanje je u čiju korist?

Pročitajte više

30. svibnja 2024. | Tekuća kritika

Ljudski ego nadrastao je razinu dužne potrebe čovjeka, otrgnuo se od svog ionako „grješnog“ korijena. Nije samo „čovjek po državi“, već je još više „država po čovjeku“. Ako nismo u stanju obračunati se s time, uzalud „proliveno mlijeko“ i ratovi. Tehnologija će to samljeti, ali krv žrtve neće poteći. Jer nije riječ o pesimizmu „Zapada“, već o realnosti svijeta u kojoj živimo danas. Rat u Ukrajini upravo potvrđuje koliko je čovjeku stalo do granica. I baš na toj točki uspostavlja se odnos između genealogije i tla, onog što još uvijek jesmo, i onog što će post mortem sutra biti, zauvijek ostati...

Pročitajte više

15. svibnja 2024. | Tekuća kritika

Knjiga Gorana Rema nije samo sveučilišni udžbenik nego prije svega znanstvena monografija autonomne vrijednosti, no uz to je i paradigmatskim primjerom inovativne predavačke metode u novomedijskom okružju. Transkript je usmeno izgovorenih predavanja prilagođenih posebnom (kriznom) razdoblju prelaska nastave iz predavaoničke u internetsku, nastavu „na daljinu“.

Pročitajte više

20. travnja 2024.

Hvala čitateljima i suradnicima koji nas podržavaju u tako velikome broju; idemo dalje!

Pročitajte više

20. travnja 2024. | Tekuća kritika, Važna knjiga

Sažetak o knjizi Revizija zla: uzroci i posljedice prikrivanja nacifašističkih zločina u Italiji na nekoliko jezika...

Pročitajte više

20. travnja 2024. | Polemično, Povijest, Tekuća kritika, Važna knjiga

Italija je tijekom prošloga stoljeća prošla kroz teška razdoblja, čija su bitna obilježja fašistička diktatura i mukotrpan prijelaz iz monarhije u demokratsku republiku, no bez „talijanskoga Nürnberga“, bez defašizacije i uz masovnu amnestiju nacifašističkih zločina(ca). Povijesna revizija u novije vrijeme započela je proglašenjem Dana sjećanja te ciljanim zatajivanjem zala koja su talijanski kolonijalizam i fašizam u XX. stoljeću počinili – od Afrike do istočne jadranske obale.

„Si ammazza troppo poco!“ – „Premalo se ubija!“ (gen. Mario Robotti o „stanju“ i ponašanju okupatora u Hrvatskoj i Sloveniji 1942.).

„Ne može nam se fašizam vratiti, kada on Italiju nikada nije ni napustio!“ (Emilio Gentile, povjesničar.)

Pročitajte više

6. travnja 2024. | Tekuća kritika

Krpetić je visoko postavio ljestvicu obrane kršćanske kulture i kritike ovovjeke civilizacije. Kad više ne bude imao gdje, kapitalizam će leći na Sunce. Sile prirode svemira pak čovjeka vraćaju natrag. Koliko je u tomu proturječja? Ladica puna svjetla više je od vjere, vidimo je u punoj fizičkoj spremi Čovjeka-povratnika. Postoji skriveni karakter naših susreta s nepoznatim, što nas zapravo i nagoni da istražujemo ono što jest, a ne ono što izaberemo reći. Premda usmjeruje k redizajniranju društvenoga položaja pojedinca, spram patibuluma Križa zbirka ne izražava pesimizam, dapače, pršti nadom ostavljajući okosnicu u nemiru. Ako kršćansko opravdanje svega stvorenog na zemlji i u svemiru nije dovoljno, što to onda jest, što to pokreće mašineriju duhovnoga pjesništva? Apsurdno, ali iz ne-odgovora – upravo te „košnice“ – bit će rođeno „vječno vraćajuće otkriće: da je ovo naše postojanje dar nebesa i da će se tamo, u izvor (nebesku svjetlost ili tamu) i vratiti“.

 

 

Pročitajte više

3. travnja 2024. | Tekuća kritika

Prošavši ratište riječi i stvarno ratište kao sudionik rata i vojnik, pjesnik se od surove stvarnosti otkupljuje kao odličan stvaralac novih svjetova; njegovo je pjesničko putovanje započelo retrospektivno – iz dubina i daljina postanka gdje čovjek čovjeku nije vuk. Nije vuk ni svemu što ga okružuje. Novi pjesnički svjetovi u zbirci Krljušti otkrivaju zagonetan, apstraktan svijet u kojemu različiti, živi i neživi oblici supostoje u stvarnosti i sakralnosti, no uz uvjet da se dogodi pomirba svjetla i tame, i tada, tek tada, kako nas pjesnik „nagovara“, možemo razumjeti da jedino ljubav nema svoje pra. Ona je uvijek moguća kao dio vidljivoga i nevidljivoga svijeta.

Pročitajte više

2. travnja 2024. | Tekuća kritika

Knjiga Mrtvi vez Arsena Mužića intrigantno je, literarno bitno, inovativno i duhovito književno djelo. Autor iznimno dobro vlada hrvatskim jezikom, poznaje njegove nijanse na razini književnoga standarda, ali i one na razini žargona i dijalekta. Svim temama, pa i onima filozofskog i teološkog značaja, pristupa s finom aristokratskom ironijom. Neobično i korisno djelo.

Pročitajte više

1. travnja 2024. | Tekuća kritika

Premda linearno, njegovo je pripovijedanje ipak obogaćeno zanimljivim digresijama i komentarima. U romanu je pripovjedačev glas odveć nadmoćan i za čitatelja su njegove poruke i istine neupitne, čitatelj u njih vjeruje, a junaci – karakterizirani atributima vjere, odanosti i ljubavi za svoje i svoj narod – takvi su da se s njima čitatelj poistovjećuje, dok su oni drugi opisani atributima suprotnima osjećajima i vrijednostima narodne zajednice.

Pročitajte više

9. ožujka 2024. | Tekuća kritika

Kušec je zaokružila priču o ljubavi i strasti, jednostavno i bez „šmiranja“. Njezin stil izbrušen je, jednostavan, bez puno opisa čitatelja uvodi u priču. Posebnost stila baš jest u pročišćenju, odbacivanju suvišnih izraza kako bi se što točnije opisali odnosi i unutrašnja stanja likova. Jednostavnost i britkost ujedno omogućuju diskurs u kojemu ne postoji bijeg u iluzije ni zanošenje, već odmjerenost kojom kirurškim potezom otklanja sve što bi moglo zamagliti stvarnost.

Pročitajte više

9. ožujka 2024. | Povijest, Tekuća kritika

Knjiga pruža vrijedan uvid u složene događaje hrvatske nedavne prošlosti i posljedice pobune Srba u Hrvatskoj te agresije JNA i Republike Srbije i Crne Gore na Hrvatsku kao i oblikovanje paradržave Republike Srpske Krajine, naglašavajući njezinu narav i negativan utjecaj na hrvatsko društvo, kao i njezin nelegitiman subjektivitet u svjetskim okvirima. Interdisciplinaran pristup, temeljitost analize i bogatstvo izvora čine je nezaobilaznim referentnim djelom za istraživače, povjesničare, pravnike, ekonomiste i sve koji žele produbiti svoje razumijevanje ključnih događaja u agresiji na Republiku Hrvatsku i Domovinskog rata. Djelo Paradržava Republika Srpska Krajina autora Miljenka Brekala zauzima iznimno važno mjesto u suvremenoj hrvatskoj historiografiji i pravnoj analizi.

Pročitajte više

8. ožujka 2024. | Tekuća kritika

Ribićeva pjesma govori strukturom, ne tek semantikom, tj. „iskorištava“ kompletan potencijal riječi, mogućnosti „tijela“ riječi i njihova ustroja, onako kako je svojstveno poeziji ako je/kad je definiramo kao umjetnost riječi. Rekreiranje dogođenog, a neproživljenog prošlog, luftanje senji, pretvaranje zamrznutog u kontinuitet, slike u film, psihološki je neophodno da bismo se izmirili sa sobom. Ribiću se taj susret s minulim vremenom dogodilo u punoj životnoj zrelosti, na njegovu radost – u lijepom imaginativnom iskrenju koje nije spržilo nego oslobodilo život. U tom smislu knjigu Dve rali zmeržnjenoga jognja držim vrijednim doprinosom suvremenoj pjesničkoj produkciji, osobito u okviru kajkavskoga izričaja, do kojeg je autoru, očigledno, iznimno stalo.

Pročitajte više

29. veljače 2024. | Prevedena knjiga, Tekuća kritika

Krimić koji to nije, ljubić koji to jednako tako nije, psihološki roman koji to možda i jest... Rekonstrukcija, neprestano vrluda između krimića, ljubića i psihološkoga romana, ali žanrovska višestrukost nažalost nije nikakva prednost ili autorska svestranost, već je prije pripisujem nedisciplini koja je izazvala kompozicijsku i tematsku neuravnoteženost. Ukupnom dojmu ne ide u prilog ni prekomjerna površnost te šablonski likovi i šablonske situacije, kao i brojna rješenja prema načelu deus ex machina. Sve se, moj je dojam, otelo autoričinoj kontroli; željela je previše, a polučila – premalo.

Pročitajte više

28. veljače 2024. | Pretisak, Tekuća kritika

Premda u usporedbi sa Španjolskom imaju puno više razloga slaviti i poštivati Luku Brajnovića, hrvatski narod i Hrvatska sve do sada to su gotovo potpuno zanemarivali. A Brajnović je svojom sudbinom prava paradigma mnogih hrvatskih sudbina i simbol najzdravijih krugova hrvatskoga naroda, onih humanih, kulturnih, demokratskih i slobodoljubivih krugova koje ni fašizam, ni nacizam, ni komunizam, ni dugovječni i još uvijek aktualni politički hegemonizam nikada nisu bili spremni priznati Hrvatima. Među najvećim je hrvatskim katoličkim intelektualacima poniknulim iz Hrvatskoga katoličkoga pokreta, svjesnih opakosti fašističkoga, nacističkoga i komunističkoga režima. Bio je jedan od čuvara najzdravije jezgre hrvatskoga naroda, koja nikada nije pokleknula niti se predala ikojemu totalitarizmu, niti je ikada bila šovinistička prema ikojemu narodu.

Pročitajte više

15. veljače 2024. | Tekuća kritika

„Ono što uistinu postoji nadilazi prostor i vrijeme. Vječnost nam je neshvatljiva, kao što je za bića koja žive u plohi neshvatljiv prostor. Naše je postojanje silno kratko i krhko, sasvim manjkavo, previše bolno i u sebi nedovoljno. Bačeni smo u plohu i ne znamo ni za što drugo. Život u plohi je nepotpun, neshvatljiv i paradoksalan. Dok prostor ne možemo zamisliti.” Prostor možda ne možemo zamisliti, ali ga dubinom svoga bića možemo naslutiti, kao što nam biće nezadrživo sluti Boga, a kad pođemo putem te slutnje, bijeg iz plohe u slobodu prostora može biti vrlo plodan, čak ključan za naš duh.

Pročitajte više

14. siječnja 2024. | Tekuća kritika

„Kulturološki kvartet“ otkriva manje poznatu stranu Žmegačeva života kojime je „prezadužio“ našu kulturnu javnost. Sjajna kultura i obrazovanost, poznavanje književnosti, umjetnosti, glazbe i općenito europske duhovnosti u knjizi su svoje mjesto ustupili piščevoj intimi, onomu osobnome i manje poznatome. Stoga ju je moguće nazvati i knjigom razotkrivanja, a njezin sadržaj reljefnim prilozima autorovoj (nenapisanoj) autobiografiji. Zahvaljujući iskrenosti, nepreuzetnosti i stilskoj ležernosti, ovu knjigu sa zanimanjem mogu čitati i oni koji bi se inače olako izgubili u prostranstvima piščevih znanja i kulture, književnih i glazbenih asocijacija, riječju – goleme erudicije. Svakom nas stranicom ovo izdanje uvjerava da Žmegač nije samo pisao o književnosti (i koječemu još), nego je pisao i – pravu književnost!

Pročitajte više

11. siječnja 2024. | Tekuća kritika

Poetika Mirjane Mrkela istodobno je alogična  (u nadrealističkom govoru) i logična (u epskom govoru u kojem se nazire fabula i ostvaruju dijalozi). Obični odnosi iz stvarnosti pojave se u bajkovitom surječju ili se mitski odnosi pojave u zbilji, anonimni likovi postanu važni, a slavni se demitiziraju. S neobičnom formom prozno-poetskih zapisa u zbirci Botanika i tropjesma, listom ljubavnih tema, usklađen je i stilski izbor.

Pročitajte više

5. prosinca 2023. | Obljetnice

Bez ljudi koji su kreativni put započeli u ovome pulskom književnom klubu i časopisu – pod mentorstvom Profesorice – slika književne i kulturne općenito, znanstvene, intelektualne... Istre, pa i širega podneblja, danas bi zacijelo bila osjetno i umnogome siromašnija. I zato, ali ne samo zato, opetovano pitanje nekim današnjima, koji se drže upućenim i odgovornim intelektualcima: Zašto se, primjerice, Katedra za hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli ne bi nazvala imenom dr. sc. LJUBICE IVEZIĆ (Sisak, 1915. – Pula, 1995.), hrabre, angažirane, beskompromisne intelektualke koja nema nijedno obilježje u svome gradu kojemu je toliko dala?! Tko bi se tomu danas usprotivio i kojim argumentima?

Pročitajte više