Naslovi teme

Pored upozorenja na zapalost svijeta u logičko-eksploatacijski i znanstveno-dominacijski modus, najznatniji znanstveni doprinos knjige jest u širini interpretacija koje obuhvaćaju i oslanjaju se na vrlo velik broj referencija, stvarajući tako interpretativnu paradigmu. Ujedno, time se pokazuje da teza o neizbježnosti i superiornosti današnjeg čovjekova odnosa spram sebe i svijeta i nije tako univerzalno prisutna u povijesti ljudske misli kako se to često nastoji pokazati. Naprotiv, postoji masivna tradicija koja takav stav odbija te je autorovo poznavanje toga nasljeđa bitno za uvjerljivost njegovih teza, uvida i htijenja...

Što se, zaboga, dogodilo s onim arhajskim („klasičnim“) i (tradicionalno) „utješnim“ filozofemima o carstvu nužnosti i carstvu slobode? „Iz tako izborene perspektive na ovom je mjestu moguće hipotetski nabaciti da carstvom nužnosti vlada – strah, a carstvom slobode – dosada“ – veli  Lučić. Odmah potom zaključuje: „...od ovog nabačaja nadalje istražuju se pojam straha i pojam dosade, anticipiraju se i pokušavaju potvrditi hipotetski iskazi o epohalnim događajima vremena, odnosno života, usukanog do puke rescendencije, do onoga što se već neko vrijeme, uglavnom bez refleksije, naziva i imenom europskog nihilizma koji je postao univerzalnim događajem“...