Naslovi nakladnika

Radnja romana zbiva se u obiteljskoj kući koja na određeni način simbolizira cijeli grad Zagreb toga vremena, pa i Hrvatsku. Grad Zagreb, dakako, nije za rušenje, iako ga je potres ranio, ali, na žalost, obnova ide teško. Dorin život je tome sličan: nije za odustajanje od braka koji je ruiniran muževom nevjerom, a opet postojeće stanje neuporabljivo je, tako da se i ona sama osjeća privremeno neuporabljivom. Stoga  autorica uključuje i treći nosivi lik, a to je suvremeni tajkun, biznismen...

U poeziji o hrani „dvije božice“ pišu različitim stilovima. Božica Jelušić stvara pravu skladbu osjetila u vezanom stihu, arkadijski ples užitaka, a Božica Brkan piše pjesme o hrani slobodnim stihom, različite dužine i ritma, često „prepričavajući“ u njima anegdote iz djetinjstva. Ukratko: izvrsna knjiga pjesama uz sjajne eseje o hrani, odnosno knjiga koja se i čita i dobro „kuša“!

U suvremenoj hrvatskoj književnosti nema puno romana u kojima je glavni junak sin istaknutog jugoslavenskoga generala. No ta činjenica nije ono što izaziva osobitu pozornost čitatelja niti utječe na preokret u radnji romana... Je li glavni junak imao idiličan život kakav je očekivao, je li ga nova sredina posve prihvatila ili su ipak postojali tragovi sumnji u njegovu ratnu pasivnost, jesu li se obitelji s ove i s one strane međusobno sasvim zbližile, je li uistinu pronašao vlastiti identitet...?

Mađarska ga književnost kao pripadnika nacionalne manjine uglavnom ignorira, no ni hrvatska mu ne posvećuje previše pozornosti iako ga Vidmarović naziva „vodećim pjesnikom hrvatske dijaspore u Mađarskoj“...

Novi rukopis Božice Brkan, naslovljen „Nemoj mi to govoriti“, posvećen je pjesnikinjinoj majci. Autorica je i prije objavila pojedine cikluse posvećene roditeljima, ali razvidno je to da ovom knjigom želi „razjasniti“ neke stvari s majkom, nastaviti razgovor s njom. Premda jako voli tradicionalne elemente i rabi ih u tematici i jeziku, autorica je (ipak) vjerna sljedbenica postmodernizma. Pjesnikinja je među rijetkim autorima koji pišu na kekavskome kajkavskom narječju, odnosno na subnarječju rodnoga mjesta...