Naslovi kritičara

21. travnja 2022. | Tekuća kritika

Iz završne napomene o ožiljku koji ne može zaboraviti postaje jasno kako je duboko fabularno nevidljiv događaj urastao u tkivo ove jedinstvene Karakašove priče, koja po uzoru na pravi „suspense“ čitatelje ostavlja u stanju neizvjesnosti pa i strepnje pred pitanjem: može li itko uopće razumjeti, odnosno prodrijeti u tajni život zla...

Pročitajte više

19. travnja 2022. | Tekuća kritika

Na metaforičan način završava ova Prtenjačina proza pisana ipak samo kao reducirani kratkometražni film izrečen glasom pjesnika koji žudi za iskupljenjem, ali usput kao da se boji teme. Jer ona tako nepodnošljivo pripada osobnoj osjećajnoj sferi pa ga silno frustrira mogućom patetikom, a istodobno ga neodoljivo privlači univerzalnošću životne pojavnosti o kojoj je zapravo želio pripovijedati...  

Pročitajte više

2. studenoga 2021. | Prenosimo, Preuzeto, Tekuća kritika

Autorova je namjera prvenstveno bila ispričati hrvatsku priču iz naše nedavne prošlosti, a možda i suvremenosti. U toj priči sudjeluju ideološki konvertiti i korumpirani moćnici grotesknih pojava, koji se u monotonoj svakodnevici beskrupulozno bave svojim mračnim poslanjem. Korumpirani inzularni prostor postaje metonimija šire društvene patologije, svojevrsnoga nevremena, kako čitatelju sugerira autor odabirom naslova o događajima nalik vremenskim nepogodama prispjelima u zao čas...

Pročitajte više

1. studenoga 2021. | Prenosimo, Preuzeto, Tekuća kritika

Aludirajući na crne rupe ljudskih psiha, na moralne kataklizme koje se kriju iza krinke običnosti u svekolikom vremenu banalnosti i laži, Mihaela Gašpar reducira pa i posve ogoljuje povijesnu pozornicu svoga gubitničkog lika nesretne svijesti te njegove pratnje – uronjenih u pravi socijalni vakuum. Povezujući tiktakanje satne nemirnice s pulsiranjem srca u tjelesnom mikrokozmosu, pesimistički se najavljuje sumrak pojedinca koji je izgubio svoje mjesto u svijetu te neizvjesnost svega ljudskog osim smrti...

Pročitajte više

29. listopada 2021. | Književna nagrada, Nagrađena knjiga, Prenosimo, Preuzeto, Tekuća kritika

Ovlaš slijedeći mimohod sjena svojih važnih obiteljskih prethodnika, Ferić se na najboljim stranicama ove proze (tj. u pet završnih poglavlja) usredotočuje baš na one znakovite pokazatelje djelomično uhvaćena vremena – koji su čvrsto urasli u njegovu intimu, potom ih majstorski transponira u narativno tkivo, gdje trenutno zaustavljeni prizori iz osobna života dobivaju iluminacijsku moć, postaju bljeskovi svačijih duhovnih i emotivnih stanja, životnih usuda pa i umiranja...

Pročitajte više

7. listopada 2020. | Tekuća kritika

Autorica koja je pred sobom imala moćnu životnu dramu (tragom uglavnom ženskih članova svoje obitelji) uspjela je najimpresivnije slojeve te tragične priče prožeti osobnošću pripovjednog subjekta u raznim spoznajno-razvojnim etapama. Riječ je o jakom ženskom liku nadljudske izdržljivosti, koji životne teškoće prevladava snažeći sposobnost identitetske samosvijesti, razvijajući spoznajne, osjećajne i dojmovne potencijale vlastitoga sebstva. Upravo je to najmoćnija strana ovoga narativa, jer bez patetike rasprostire široku ljestvicu osobnoga viđenja povijesnih trauma pa i zabluda...

Pročitajte više

21. kolovoza 2020. | Preuzeto, Tekuća kritika

Pisac ne samo da sugerira kako je malo toga u našoj svakodnevici opipljivo i zbiljsko nego uvjerava čitatelja kako je zbilja uvijek na rubu preobrazbe u simulatorsku igru riječima i smislovima; napose kada je riječ o tranzicijskim paradoksima i okolnostima kojima vlada apsurd, gdje je potraga za vlastitim identitetom pa i ljudskim pravima – nemoguća misija. Od koje ipak nikada ne treba odustati, bez obzira na cijenu i posljedice...

Pročitajte više

3. travnja 2020. | Tekuća kritika

ZVIJEZDA MODROGA NEBA. SUVREMENA KUBANSKA PRIČA, Društvo hrvatskih književnika, Mala knjižnica, Zagreb, 2019., 458 str. Sa španjolskoga prevela: Željka Lovrenčić. …

Pročitajte više

3. ožujka 2020. | Tekuća kritika

Pripovjedaču „pomažu“ stereotipi o zločinačkim akcijama pojedinaca u obrambenoj vojsci, čime se naoko potkrjepljuju junakovi pacifistički stavovi. Prtenjačin junak, nasuprot površnom malograđanskom domoljublju svoga oca – nudi paradigmu pomodnoga kozmopolitskog apatridstva te, poistovjetivši se s otočnim kameleonom, sliježe ramenima i udaljava se u nepoznato, ostavljajući čitatelja pred nizom nedoumica i moralnih aporema ugniježđenih u tkivo lirskoga veza ovoga narativa...

Pročitajte više

3. ožujka 2020. | Tekuća kritika

Dok većina suvremenih autora, koji posežu za bajkovitim diskursom, svjesno polemizira s poetičkim odrednicama toga žanra te pribjegava npr. ludičkoj, apsurdnoj, grotesknoj, humornoj i sličnoj kontekstualizaciji bajkovita svijeta, Kristina Gavran zadržava se na složenoj filozofičnosti simbolike i nudi ideju o utopiji zaštićenoga svijeta umjetnosti. Zato ova priča puna simbolike završava pomalo naivnom „porukom“...

Pročitajte više

10. lipnja 2019. | Tekuća kritika

„EZAN“ ILI POZIV NA ČITANJE IVANA ŠOJAT: EZAN, Fraktura, Zaprešić, 2018., 381 str.   I dok autorica ovoga u isti …

Pročitajte više

12. prosinca 2018. | Tekuća kritika

Priča je prožeta urbanom hektikom koje je zoran pokazatelj užurbano ozračje novinarske rutine u potrazi za senzacionalističkim događajima; ta se neuroza preslikava na intimni plan kao razarajući čimbenik isprva skladne obiteljske zajednice... Okrutni senzacionalizam ukorijenjen u profitu sustavno je pod kritičkim povećalom sredovječne novinarke...

Pročitajte više

12. prosinca 2018. | Tekuća kritika

Ovaj narativ je stilski zaigrana postmodernistička romansa u rasponu od stilizirane naive, humornih i grotesknih epizoda do citatnih intelektualnih igrarija... Ukratko: tužna romansa o neprovedivim ljubavnim potragama koje služe tek rušenju velikih ciljeva.

Pročitajte više

10. rujna 2018. | Tekuća kritika

  ROMAN „IN VITRO“ KORANA SERDAREVIĆ: EKSPERIMENT IRENE TOT, Fraktura, Zaprešić, 2017., 235 str.   Čitajući knjigu Korane Serdarević naslovljenu …

Pročitajte više

20. lipnja 2018. | Tekuća kritika

Priča o šoferima s terena uokvirena je sofisticiranim uvodnim, odnosno završnim, autorskim razmišljanjima o univerzalnoj krivnji zbog nepodnošljive lakoće gubitka ljudskosti i teškoća pri suočenju s istinom. Pritom autor, otkrivajući i svoju nazočnost u djelu, napominje kako je književna istina neopipljiva, jer se razlikuje od stvarnosti, jer je i ona svojevrsna varka koja teži biti istinitijom od stvarnosti..., ali varka koja ide u korist prevarenoga.

Pročitajte više