Naslovi kritičara

Surov je ovdje, strog, mjestimice krut, suh, teško prohodan jezik koji se u drugome dijelu romana razmahuje do razine baroknoga. Kao da je autor, opisujući poniranje u ludilo, poželio promijeniti čitateljevu perspektivu. Balansirajući na rubu naturalističkoga i baroknoga, poetskoga i prozaičnoga, govornoga i pisanoga, vizualnoga i apstraktnog, Diop razbija klasičnu narativnu liniju...

RYSZARD KAPUŚCIŃSKI: IMPERIJ, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021., 355 str. Naslov izvornika: Imperium. S poljskoga preveo: Adrian Cvitanović.   Ryszard Kapuściński …

Opus Wisławe Szymborske je začudno nevelik, riječ je o ukupno manje od četiri stotine pjesama koje je napisala za života, ali koje su ostavile trajan i upečatljiv trag ne samo u poljskoj nego i u svjetskoj književnosti. Pjesme piše jednostavnim, nepreuzetnim stilom, prijemčivim prosječnome čitatelju, a u njima većinom progovara o svakodnevnim životnim problemima s kojima se može poistovjetiti svatko od nas. Dakako, osim svakodnevice, pjesnikinja progovara i o vječnim pitanjima života i smrti, pravde i istine, morala i etike...

Srednja Europa nije izmaštan koncept, no san o Srednjoj Europi samo je ironična tlapnja. Ipak, djelo je lišeno patosa, prepuno bespoštednih zadjevica i autokomentara, a gotovo kao književni spomenik izgubljenome svijetu ostat će trajno zapisano u povijesti srednjoeuropske kulture kao nemjerljiv doprinos povijesti njenoga rasapa...

Čitatelju bi se moglo pričiniti da Vuillard ispisuje našu europsku sadašnjost; događaji oko Brexita i trenutačna situacija s migrantima, kao i cjelokupna politička situacija u Europi kao da reflektiraju neke od premisa onodobnoga postupanja. Autorovo ustrajavanje na tome da preispitamo uvriježena mišljenja i pretpostavke o krucijalnim zbivanjima prošlostoljetne povijesti nagoni nas na naknadno promišljanje o vlastitoj sadašnjosti. Ništa, međutim, neće spriječiti himbenost kapitala s velikim K. da nastavi kročiti utabanim stazama, izvan i iznad svekolikih političkih opcija...

„Ljudski zadah“ posljednje je veće Szépovo djelo. Napisano netom nakon nemilih događaja koje je opisao, 1945., nije izazvalo veću buru u mađarskoj javnosti. Mađarska zbilja tada već ponovno postaje sve crnjom; nad nju se nadvio tmast oblak nove totalitarne stvarnosti, one komunističke, koja će progutati ostatke građanskoga društva kojemu je Szép nedvojbeno pripadao. Šteta što nije doživio 1956., svijet bi zacijelo dobio jedno od najpotresnijih i najupečatljivijih svjedočanstava mađarskoga ustanka...

Dnevnici Zdravka Malića predstavljaju vrh hrvatske dijaristike. Oni su portret autentičnoga, nepokolebljivoga intelektualca, humanista kakvoga na ovim prostorima nismo imali. Prešućivan za života, prešućivan u smrti, Zdravko Malić obraća nam se onkraj groba. Svemu usprkos...

Domański svojim djelom vraća nadu u to da nas u današnjem ubrzanome životnom ritmu – u kojemu ljudi traže instant-rješenja i recepte za sreću te doslovce gutaju svakovrsna lupetanja „šamanā“ i „guruā“ koji svoje usluge nude u zamjenu za novac i slavu – filozofija može vratiti u život i, dapače, pružiti korisne naputke za život. Dakako da je riječ o „posvemašnjoj tlapnji“, ali većina ljudi ionako se obmanjuje raznovrsnim tlapnjama...

  PO ZEMLJAMA „NARODNE DEMOKRACIJE“ GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ: PUTOVANJE PO ISTOČNOJ EUROPI, V.B.Z., Zagreb, 2018., 151 str. Naslov izvornika: De …