Naslovi u kategoriji

Italija je tijekom prošloga stoljeća prošla kroz teška razdoblja, čija su bitna obilježja fašistička diktatura i mukotrpan prijelaz iz monarhije u demokratsku republiku, no bez „talijanskoga Nürnberga“, bez defašizacije i uz masovnu amnestiju nacifašističkih zločina(ca). Povijesna revizija u novije vrijeme započela je proglašenjem Dana sjećanja te ciljanim zatajivanjem zala koja su talijanski kolonijalizam i fašizam u XX. stoljeću počinili – od Afrike do istočne jadranske obale.

„Si ammazza troppo poco!“ – „Premalo se ubija!“ (gen. Mario Robotti o „stanju“ i ponašanju okupatora u Hrvatskoj i Sloveniji 1942.).

„Ne može nam se fašizam vratiti, kada on Italiju nikada nije ni napustio!“ (Emilio Gentile, povjesničar.)

Knjiga pruža vrijedan uvid u složene događaje hrvatske nedavne prošlosti i posljedice pobune Srba u Hrvatskoj te agresije JNA i Republike Srbije i Crne Gore na Hrvatsku kao i oblikovanje paradržave Republike Srpske Krajine, naglašavajući njezinu narav i negativan utjecaj na hrvatsko društvo, kao i njezin nelegitiman subjektivitet u svjetskim okvirima. Interdisciplinaran pristup, temeljitost analize i bogatstvo izvora čine je nezaobilaznim referentnim djelom za istraživače, povjesničare, pravnike, ekonomiste i sve koji žele produbiti svoje razumijevanje ključnih događaja u agresiji na Republiku Hrvatsku i Domovinskog rata. Djelo Paradržava Republika Srpska Krajina autora Miljenka Brekala zauzima iznimno važno mjesto u suvremenoj hrvatskoj historiografiji i pravnoj analizi.

...Ta širina, bez ideološke isključivosti, utemeljena na nacionalnom i socijalnom programu, omogućila je da se u pokretu nađu razni, pa i ideološki suprotstavljeni slojevi istarskoga društva: hrvatski narodnjaci, svećenici, komunisti, Talijani... Kasnije, kad NOP prerasta u socijalističku revoluciju, u Istru dolaze dogmatsko-boljševički kadrovi da „discipliniraju“ neposlušne Istrane. I događa se drama – istinski antifašisti, među kojima susrećemo i pripadnike „Partije“, stigmatizirani su od te dogmatsko-staljinističke struje kao narodni neprijatelji i fašisti. Tako, prema riječima Oriane Fallacci, poznate talijanske novinarke, antifašizam ponekad postaje najopasniji fašizam...

Tekstovi sada sabrani na jednome mjestu ranije su objavljivani u „Buzetskom zborniku“. Sada čine cjelinu čija je prostorna okosnica Buzeština u vremenskom razdoblju od srednjega vijeka nadalje. Profesionalni povjesničar Slaven Bertoša je i ovim djelom potvrdio svoju prepoznatljivost u preciznosti i jasnoći pisanja te višegodišnju usmjerenost sustavnom znanstvenom istraživanju istarskih mikrolokaliteta na čemu mu treba čestitati...