Naslovi u kategoriji
Po povratku iz konfinacije u Bergamu, gdje je boravio od travnja 1941. do studenoga 1943., Božo Milanović, svećenik Tršćanske i Koparske biskupije, ponovno je u Trstu pokrenuo izdavačku djelatnost Društva sv. Mohora za Istru. U novim političkim prilikama kada, nakon kapitulacije Italije, vlast preuzimaju Nijemci, Milanović je dopuštenje za izdavanje kalendara (za godine 1944. i 1945.) te Prve čitanke za hrvatske škole u Istri zatražio od njemačke vlasti u Trstu. Sve to izazvalo je lavinu napada iz redova Oblasnoga Narodnooslobodilačkog odbora (ONOO) za Istru. Optuživan je da je dopuštenja dobio zbog suradnje s Nijemcima, a izneseni su i drugi „dokazi“ o njegovu „izdajničkom“ radu. Nakon potpisivanja sporazuma između predstavnika Narodnooslobodilačkoga pokreta (NOP-a) i Milanovića u Trstu, 16. srpnja 1945., stvar se potpuno mijenja – od neprijatelja odjednom postaje poželjan suradnik. No, Milanovićevo traženje da se Prva čitanka koristi u hrvatskim školama ili slobodno prodaje nije prihvaćeno. Novoj je, komunističkoj vlasti njezin kršćanski temelj, izražen posebno u pričicama i pjesmicama, toliko smetao da im je prihvatljivijim bilo otkupiti gotovo čitavu nakladu (24.000 primjeraka), a potom je prodati, i to kao „stari papir“ Tvornici papira u Rijeci.
Pročitajte više
Sažetak o knjizi Revizija zla: uzroci i posljedice prikrivanja nacifašističkih zločina u Italiji na nekoliko jezika...
Pročitajte više
Italija je tijekom prošloga stoljeća prošla kroz teška razdoblja, čija su bitna obilježja fašistička diktatura i mukotrpan prijelaz iz monarhije u demokratsku republiku, no bez „talijanskoga Nürnberga“, bez defašizacije i uz masovnu amnestiju nacifašističkih zločina(ca). Povijesna revizija u novije vrijeme započela je proglašenjem Dana sjećanja te ciljanim zatajivanjem zala koja su talijanski kolonijalizam i fašizam u XX. stoljeću počinili – od Afrike do istočne jadranske obale.
„Si ammazza troppo poco!“ – „Premalo se ubija!“ (gen. Mario Robotti o „stanju“ i ponašanju okupatora u Hrvatskoj i Sloveniji 1942.).
„Ne može nam se fašizam vratiti, kada on Italiju nikada nije ni napustio!“ (Emilio Gentile, povjesničar.)
Pročitajte višeNemecov „Leksikon“ otvorio je spoznajnu kutiju dobrih duhova, namjera i običaja utemeljenu na bogatoj nacionalnoj leksikografskoj praksi, omogućio nam je dodatni uvid i vrijednu vizuru hrvatske književnosti. Nije trebalo ništa posebno učiniti, „samo“ se trebalo dosjetiti, sjesti i napisati. Zvoni li vam poznato prva rečenica iz Barčeva eseja: „Mnogo se teoretizira uvijek onda kad se malo radi.“
Pročitajte više
MARIO KALČIĆ (i skupina autora): ČOVJEK U SVOME VREMENU, „Istra kroz stoljeća“, kolo XIII., Istarski ogranak DHK – Čakavski sabor, …
Pročitajte više
EDO BUDIŠA (1958. – 1984.) (goodreads.com) Antimetalepsa Narušavanje hijerarhije pripovjednih razina, primjere u kojima pripovjedač ili lik prelaze s …
Pročitajte više
Većina današnjih pisaca, koji su uglavnom vrlo obrazovani i književnoteorijski potkovani, stvaralački je neinventivna; stvaralaštvo su proglasili igrom, a deklarativno ukidanje svijeta, stvarnosti, sudbine kao promišljanja „prozvali“ umjetničkim činom. Autorica takve kritičare i teoretičare koji se bave analizom djela i podmeću lažne vrijednosti naziva „famulusima“, pritom aludirajući i na Goetheova „famulusa“ Wagnera. Potom analizira roman Dubravke Ugrešić „Forsiranje romana reke“. Njezin je roman, kreće od te teze, izvedenica iz stvarnog; u njemu su samo slika i glamur...
Pročitajte više
KUŽAN MIRIS MRTVIH RIJEČI I OHRABRUJUĆE DRUKČIJA POEZIJA – U POVODU SMRTI NADE GRUBIŠIĆ (1954. – 2018.) Ovih je dana …
Pročitajte više