Naslovi u kategoriji

Mješavinom optimističnoga pesimizma Faulerovoj je pošlo za rukom ispisati gorko-sladak obračun s izgubljenim vremenom, u čijoj će se depresivnosti čitatelj možda katkad gušiti, ali koja je ispripovijedana vještim i neusiljenim glasom, i u kojoj je naglašena tragičnost izbalansirana humorom, parodijskim odnosom prema svijetu te neprestanom – mora se priznati i zabavnom – jezičnom vrckavošću...

Knjiga se čita brzo, da ne kažem lako, a to ne navodim kao odliku. Stil je korektan, u duhu „lijepoga pisanja“ iz najboljih školskih zadaća, ali u književnom je smislu bezokusan, svačiji koliko i ničiji... Ovome romanu svojstven je izostanak prepoznatljivoga stila, autentičnog rukopisa, kao i nerijetko šepava uvjerljivost. Čita se kao divlja centrifuga emocija i životnih potresa, praćena gomilanjem klišeja, stereotipnim i pojednostavljenim viđenjem svijeta te poroznom psihološkom razradbom likova...

Surov je ovdje, strog, mjestimice krut, suh, teško prohodan jezik koji se u drugome dijelu romana razmahuje do razine baroknoga. Kao da je autor, opisujući poniranje u ludilo, poželio promijeniti čitateljevu perspektivu. Balansirajući na rubu naturalističkoga i baroknoga, poetskoga i prozaičnoga, govornoga i pisanoga, vizualnoga i apstraktnog, Diop razbija klasičnu narativnu liniju...

Čapek je bio vizionar. U vrijeme videoigara i televizije, eksplozije društvenih mreža i sveopće dominacije (tiranije?) slike nad tekstom, njegova promišljanja intrigiraju svojom pronicljivošću. No ovaj stupac nije iznimak: svi stupci/tekstovi u ovoj knjizi aktualnošću će i humorom lako privući i suvremenoga čitatelja. A možda će ga i potaknuti da malko predahne usred opće „jurnjave sličica“, kao što je to svojedobno činio i njihov autor. A to danas nije malo...

RYSZARD KAPUŚCIŃSKI: IMPERIJ, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021., 355 str. Naslov izvornika: Imperium. S poljskoga preveo: Adrian Cvitanović.   Ryszard Kapuściński …

PRIMOŽ REPAR: TRI DANA U ISTRI I JEDAN DAN PRIJE, Istarski ogranak DHK, Pula, 2020., 64 str. Naslov izvornika: Trije …

Lik tigra donosi aluzije koje slijede jedna za drugom i na povijesnome planu bude svijest onih koji ustrajavaju da ih se lovi. Snaga i upornost njihove vrste, tigrovima omogućavaju preživljavanje. S druge strane, njihove bogate književne slike možemo vidjeti u pjesnika kao što su, među ostalima, Blake, Borges ili Eduardo Lizalde. Tigrovi su se pretvorili u književne junake koji postaju spoj afričke stvarnosti iz prošlosti i sadašnjosti. Sam Marijan Bilosnić ima svoga vlastitog tigra...

Moglo bi se reći da su u ovome kratkom izboru zastupljene najčešće teme kojima se bavi naša vječno nadahnuta pjesnikinja, zaljubljena u život i stvaralaštvo. A ova (i) fizički lijepa knjiga na četirima jezicima jedinstven je dar čitateljima kojima se pruža prigoda da na više načina i jezika uživaju u vrhunskoj poeziji...

Opus Wisławe Szymborske je začudno nevelik, riječ je o ukupno manje od četiri stotine pjesama koje je napisala za života, ali koje su ostavile trajan i upečatljiv trag ne samo u poljskoj nego i u svjetskoj književnosti. Pjesme piše jednostavnim, nepreuzetnim stilom, prijemčivim prosječnome čitatelju, a u njima većinom progovara o svakodnevnim životnim problemima s kojima se može poistovjetiti svatko od nas. Dakako, osim svakodnevice, pjesnikinja progovara i o vječnim pitanjima života i smrti, pravde i istine, morala i etike...

Srednja Europa nije izmaštan koncept, no san o Srednjoj Europi samo je ironična tlapnja. Ipak, djelo je lišeno patosa, prepuno bespoštednih zadjevica i autokomentara, a gotovo kao književni spomenik izgubljenome svijetu ostat će trajno zapisano u povijesti srednjoeuropske kulture kao nemjerljiv doprinos povijesti njenoga rasapa...

Roman donosi blagodat sjećanja na trenutke hrvatske povijesti koji su gotovo zaboravljeni. Naime, hrvatska je povijest u onim vremenima imala i hrabre mlade ljude koji su se uz cijenu vlastita života u stranoj zemlji odvažili pobuniti protiv nacističkog režima i braniti slobodu. Ova knjiga koju je napisala Francuskinja nije samo prekinula šutnju o jednome povijesnom događaju nego je i pokazala put kako se suočavati s prošlošću i oslobađati od tereta koji uznemiravaju našu stvarnost i naše vrijeme...

Daoudov roman već u naslovu poistovjećuje čin pisanja i ljudski život koji se ovjerava svetim pričama iz Kur'ana, no na koncu pripovjedač Zabor stvara vlastiti red u jeziku, svladavši njime priču o prošlosti vlastite obitelji i sebe samoga. Riječ je o bildungsromanu i obiteljskoj priči, ali i romanu-eseju, metatekstualnome štivu o jeziku, pismu kao mediju komunikacije, knjigama i svrsi pripovijedanja...

Ljestve kao biblijski simbol Jakovljeva penjanja u nebo u romanu Ljudmile Ulicke simboliziraju duhovni rast kao trajnu obiteljsku težnju. Na kraju romana jasan je i smisao Nabokovljeva epigrafa: „sablast bitka“ ovdje upućuje na nasljedne osobine u naraštajima obitelji i sudbinske situacije koje potvrđuju da nijedan čovjek zapravo nije slobodan zbog društvene i političke stvarnosti, u čije je mreže uhvaćen svatko tko se bori protiv njih...

Vrsna je esejistkinja, no prije svega profinjena i načitana pjesnikinja. Teme je često uzimala iz antike i srednjega vijeka, nadahnuta mitovima, svetim i čudotvornim. „Herbarium mysticum“ znakovito je i osobito putovanje duše, a duhovni je i filozofijski svijet zaogrnut srednjovjekovnim imaginarijem. Djelo je, kao „prigušeno“, a zapravo na poseban način strastveno, pisano u stihu i prozi te prožeto bogatom simbolikom. Zamišljeno kao drevni herbarij, „katalogizira“ bilje, otkrivajući mu značajke i često magijska svojstva, dok opsežni komentari i bilješke upotpunjuju stihove...

  O „KATEDRALI“ I KATEDRALAMA JORIS-KARL HUYSMANS: KATEDRALA, Verbum, Split, 2017., 367 str. Naslov izvornika: La cathédrale. S francuskoga preveo: …