Naslovi u kategoriji
OTAC OD BRONCE, Mozaik knjiga, 2019. OBRAZLOŽENJE Između 68 knjiga prispjelih na ovogodišnji natječaj Povjerenstvo je odlučilo nagraditi roman …
Pročitajte više
Prof. Čolak svoj je život posvetio arhivima: njegov profesionalan, historiografski interes bio je puno širi od istraživanja hrvatskih tragova u dokumentima što govore o pomorskoj prošlosti Jadrana. Poseban dio njegova opusa predstavljaju političko-emigrantski tekstovi...
Pročitajte više
Roman „Proslava“, osim što je dvojbeno pitanje žanra (poglavlja/priče povezane slabom instancom lika, prostora pogotovo!), nije Karakaševo najuspjelije djelo, bez obzira na hvalospjeve većine kritičara. Manjak bilokakve faktografije (povijesne, toponimske) čini eliptičnost narativa (po čemu je autor inače poznat i cijenjen) u ovome djelu njegovom slabom stranom..., izlet u opširno lirsko opisivanje prostora i stanja (dosadom na tragu lošega realizma, izvedbeno dosta slab) nije uspio, a cjelina djela ostavlja dojam nedovršenosti, nekoga neuspjelog eksperimenta i zbunjenosti...
Pročitajte više
KUBANSKA POVIJEST IZ „PRVE RUKE“ MIGUEL BARNET: ISPOVIJEST JEDNOGA ROBA, Alfa, Zagreb, 2017., 260 str. Prijevod djela: Biografía de …
Pročitajte više
Osim neobičnoga kulturnopovijesnog prikaza europskih metropola, što se razabire u podnaslovima cjeline posve sastavljene prema subjektivnome ključu, iz znanstvenoga motrišta Žmegačevi kulturni obzori naglašavaju činjeničnu uvjetovanost požimanja povijesti i kulture, istovremeno pokazujući širok raspon erudicijskoga znanja u tekstu isprepletnom raznim, poznatim i nepoznatim, ali zanimljivim i uzbudljivim podatcima...
Pročitajte više
Valentovo pjesništvo poglavito tematizira i prokazuje banalnosti modernog svijeta, njegovu posvemašnju trošivost, propalost čovjeka i globalne kulture, imanentnu i pogubnu konzumerističku logiku, opću tehnološku i komercijalističku surogatnost zbiljskog života čiji su oblici poprimili čudovišne razmjere u virtualnim i televizijskim svjetovima. U tom se kontekstu pjesnik također sukobljuje s globalističkim nasrtajima i na samu opstojnost ljudskog identiteta, ali i na trajnu egzistencijalnu ugroženost pojedinca u srazu s nadmoćnom tehnologijom i kaotičnom stvarnošću.
Pročitajte više
Izraz „čudesan“ treba shvatiti vrlo ozbiljno, čak s respektom, jer su „Pedeset pulastri“ knjiga koja traži upornost i akribiju, vježba strpljenje, a za uzdarje vraća dobru volju i poneki nesvakidašnji osmijeh. I u knjizi „Fildešpanja“, kako je to izjavio Crnoborijev Pust Krnjeva(l), ima „robe za ne virovat“...
Pročitajte više
Gervais potvrđuje Benjaminovu misao kako je ljubav prema putopisima jedan od znakova melankolije. I poslije Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u zavičaj, Gervais opet kreće na put po Istri, slijedeći Kiševe pute, hodeći po istarskim selima i gradićima, objavljujući svoje zapise kao feljtone. Tako se krug od „Istarskih puta“ Franje Horvata Kiša i utjehe koju je ta knjiga pružala prognanomu mladom Gervaisu zatvorio. Pritom jedino žali što ne uspijeva dostići uzor, Kišev uzor...
Pročitajte više
S B. D. Biletićem razgovarala Vanesa Begić...
Pročitajte više
Ma kakvo bilo, susjedstvo je uvijek ono što nas omogućuje i što nas ovjerava. I zato ga moramo ne samo osluškivati i s njime komunicirati nego i pratiti ga i upoznavati, s njime živjeti da bismo i sami živjeli. O rasponu tema ovoga zbornika najbolje svjedoči izbor ključnih riječi iz nekoliko naslova: talijansko-hrvatske književne veze, hrvatska književnost u Slovačkoj i Moravskoj, hrvatske i crnogorske književnokulturne veze, hrvatska književnost na makedonskoj ćirilici, pjesnici Hrvati u Boki kotorskoj...
Pročitajte više
Da bi nam se svidio, ne moramo ovome romanu tražiti značenjske slojeve koji nadilaze inače jako dopadljivo, dinamično i napeto ispričanu priču. Likovi okupljeni u tršćanskom svratištu obični su mali ljudi, ali sa stavovima, ili pak zabludama, o aktualnim političkim, nacionalnim i vjerskim prilikama koje pred drugima zdušno brane. Predočena je i zorna moralna slika toga vremena, poglavito kada je riječ o traumama nastalima zbog potisnutog erosa. Moralnu dimenziju imaju i epizode u kojima izviruje pitanje domoljublja ili odanosti režimu...
Pročitajte više
Riječ je o izabranim pjesmama uz 60. obljetnicu Gervaisove smrti. Istančana jednostavnost, senzibilnost sjećanja i neposredna percepcija međusobno izvrsno funkcioniraju. Osebujne lirske minijature i duhovito poantirani detalji esencija su Gervaisova čakavskog idioma. Jednom je prilikom napisao: „Sumnjam da bih ikada napisao koji čakavski stih, da nije bilo emigracije“. I nakon tolikih desetljeća otkako je otišao „kud za vazda gre se“, njegove poetske skladbe odzvanjaju lakoćom duhovitih i istinski nadahnutih pjesmotvora.
Pročitajte višeNe računajući Razliku, Drugost, pravo na Samoopredjeljenja svih na prostoru „ex-Yu”, ne uzimajući u obzir preinake koje su vrijeme, geostrateški realiteti, najzad i Pravda, Srbiji odnijeli za proteklu deceniju i po, sužavao se i tamo njihov prikaz vremenske prognoze, sabijala se sjenka, daždi i sunčanja, ugibali se nebeski darovi nebeskom nacionu. Ali metod je (ko bi ga znao iz kojih je mračnih prostora hrupio?!), avaj, ostajao isti. Da kazuje kako je simbol važna stvar u gubljenju iluzija...
Pročitajte višeKritike nije ništa manje nego prije, ali je raspršena, ima je posvuda i svatko je piše, pa nije pitanje ima li je, nego gdje je ima i kako do nje doći, a onda tek kakva je i tko iza nje stoji – dobri stari kritičar, spretni nakladnik i distributer ili samo jedan od usputnih potrošača... Možda i imamo o čemu raspravljati, ali nemamo zajedničkog jezika, svi „briju“ po svojim izvorima, referencijama i auto/poetikama, svi sve čitaju.
Pročitajte višeČesto se govori o tome da kritike danas nema ili da je ima malo. Ne dijelim to mišljenje. Mislim da kritike ima, ali da je manje prisutna u tzv. mainstream-medijima, posebice tu mislim na visokotiražne novine. Kritika se razmiljela po specijaliziranim portalima, društvenim mrežama, blogovima. I vrlo je raznolika – negdje je aktivistička, negdje tekstualna, negdje oblik otpora vladajućim ideološkim shemama tj. opozicijska, negdje u službi promocije određene kulturne politike.
Pročitajte više