Naslovi u kategoriji
Osim neobičnoga kulturnopovijesnog prikaza europskih metropola, što se razabire u podnaslovima cjeline posve sastavljene prema subjektivnome ključu, iz znanstvenoga motrišta Žmegačevi kulturni obzori naglašavaju činjeničnu uvjetovanost požimanja povijesti i kulture, istovremeno pokazujući širok raspon erudicijskoga znanja u tekstu isprepletnom raznim, poznatim i nepoznatim, ali zanimljivim i uzbudljivim podatcima...
Pročitajte više
Valentovo pjesništvo poglavito tematizira i prokazuje banalnosti modernog svijeta, njegovu posvemašnju trošivost, propalost čovjeka i globalne kulture, imanentnu i pogubnu konzumerističku logiku, opću tehnološku i komercijalističku surogatnost zbiljskog života čiji su oblici poprimili čudovišne razmjere u virtualnim i televizijskim svjetovima. U tom se kontekstu pjesnik također sukobljuje s globalističkim nasrtajima i na samu opstojnost ljudskog identiteta, ali i na trajnu egzistencijalnu ugroženost pojedinca u srazu s nadmoćnom tehnologijom i kaotičnom stvarnošću.
Pročitajte više
Izraz „čudesan“ treba shvatiti vrlo ozbiljno, čak s respektom, jer su „Pedeset pulastri“ knjiga koja traži upornost i akribiju, vježba strpljenje, a za uzdarje vraća dobru volju i poneki nesvakidašnji osmijeh. I u knjizi „Fildešpanja“, kako je to izjavio Crnoborijev Pust Krnjeva(l), ima „robe za ne virovat“...
Pročitajte više
Gervais potvrđuje Benjaminovu misao kako je ljubav prema putopisima jedan od znakova melankolije. I poslije Drugoga svjetskog rata, nakon povratka u zavičaj, Gervais opet kreće na put po Istri, slijedeći Kiševe pute, hodeći po istarskim selima i gradićima, objavljujući svoje zapise kao feljtone. Tako se krug od „Istarskih puta“ Franje Horvata Kiša i utjehe koju je ta knjiga pružala prognanomu mladom Gervaisu zatvorio. Pritom jedino žali što ne uspijeva dostići uzor, Kišev uzor...
Pročitajte više
S B. D. Biletićem razgovarala Vanesa Begić...
Pročitajte više
Ma kakvo bilo, susjedstvo je uvijek ono što nas omogućuje i što nas ovjerava. I zato ga moramo ne samo osluškivati i s njime komunicirati nego i pratiti ga i upoznavati, s njime živjeti da bismo i sami živjeli. O rasponu tema ovoga zbornika najbolje svjedoči izbor ključnih riječi iz nekoliko naslova: talijansko-hrvatske književne veze, hrvatska književnost u Slovačkoj i Moravskoj, hrvatske i crnogorske književnokulturne veze, hrvatska književnost na makedonskoj ćirilici, pjesnici Hrvati u Boki kotorskoj...
Pročitajte više
Da bi nam se svidio, ne moramo ovome romanu tražiti značenjske slojeve koji nadilaze inače jako dopadljivo, dinamično i napeto ispričanu priču. Likovi okupljeni u tršćanskom svratištu obični su mali ljudi, ali sa stavovima, ili pak zabludama, o aktualnim političkim, nacionalnim i vjerskim prilikama koje pred drugima zdušno brane. Predočena je i zorna moralna slika toga vremena, poglavito kada je riječ o traumama nastalima zbog potisnutog erosa. Moralnu dimenziju imaju i epizode u kojima izviruje pitanje domoljublja ili odanosti režimu...
Pročitajte više
Riječ je o izabranim pjesmama uz 60. obljetnicu Gervaisove smrti. Istančana jednostavnost, senzibilnost sjećanja i neposredna percepcija međusobno izvrsno funkcioniraju. Osebujne lirske minijature i duhovito poantirani detalji esencija su Gervaisova čakavskog idioma. Jednom je prilikom napisao: „Sumnjam da bih ikada napisao koji čakavski stih, da nije bilo emigracije“. I nakon tolikih desetljeća otkako je otišao „kud za vazda gre se“, njegove poetske skladbe odzvanjaju lakoćom duhovitih i istinski nadahnutih pjesmotvora.
Pročitajte višeNe računajući Razliku, Drugost, pravo na Samoopredjeljenja svih na prostoru „ex-Yu”, ne uzimajući u obzir preinake koje su vrijeme, geostrateški realiteti, najzad i Pravda, Srbiji odnijeli za proteklu deceniju i po, sužavao se i tamo njihov prikaz vremenske prognoze, sabijala se sjenka, daždi i sunčanja, ugibali se nebeski darovi nebeskom nacionu. Ali metod je (ko bi ga znao iz kojih je mračnih prostora hrupio?!), avaj, ostajao isti. Da kazuje kako je simbol važna stvar u gubljenju iluzija...
Pročitajte višeKritike nije ništa manje nego prije, ali je raspršena, ima je posvuda i svatko je piše, pa nije pitanje ima li je, nego gdje je ima i kako do nje doći, a onda tek kakva je i tko iza nje stoji – dobri stari kritičar, spretni nakladnik i distributer ili samo jedan od usputnih potrošača... Možda i imamo o čemu raspravljati, ali nemamo zajedničkog jezika, svi „briju“ po svojim izvorima, referencijama i auto/poetikama, svi sve čitaju.
Pročitajte višeČesto se govori o tome da kritike danas nema ili da je ima malo. Ne dijelim to mišljenje. Mislim da kritike ima, ali da je manje prisutna u tzv. mainstream-medijima, posebice tu mislim na visokotiražne novine. Kritika se razmiljela po specijaliziranim portalima, društvenim mrežama, blogovima. I vrlo je raznolika – negdje je aktivistička, negdje tekstualna, negdje oblik otpora vladajućim ideološkim shemama tj. opozicijska, negdje u službi promocije određene kulturne politike.
Pročitajte više