Naslovi u kategoriji
Italija je tijekom prošloga stoljeća prošla kroz teška razdoblja, čija su bitna obilježja fašistička diktatura i mukotrpan prijelaz iz monarhije u demokratsku republiku, no bez „talijanskoga Nürnberga“, bez defašizacije i uz masovnu amnestiju nacifašističkih zločina(ca). Povijesna revizija u novije vrijeme započela je proglašenjem Dana sjećanja te ciljanim zatajivanjem zala koja su talijanski kolonijalizam i fašizam u XX. stoljeću počinili – od Afrike do istočne jadranske obale.
„Si ammazza troppo poco!“ – „Premalo se ubija!“ (gen. Mario Robotti o „stanju“ i ponašanju okupatora u Hrvatskoj i Sloveniji 1942.).
„Ne može nam se fašizam vratiti, kada on Italiju nikada nije ni napustio!“ (Emilio Gentile, povjesničar.)
Pročitajte višePoštovani gospodine Biletić, molim Vas da objavite sljedeći tekst. Tekst Franje Nagulova trebao je biti finalan obračun s jednom jedinom …
Pročitajte višePoštovani, istarski ogranak Društva hrvatskih književnika objavio je u svom internetskom časopisu za kritiku Stav tekst Franje Nagulova "O pjesništvu …
Pročitajte višeNe utvaram kako će ovaj tekst potaknuti promjenu trenda, no ipak se nadam, za početak, barem pojedinačnom „buđenju“. Niti su najnoviji glasovi hrvatskoga pjesništva (čiji rad iznimno cijenim i pratim) otkrili metaforu, kao što sam negdje nedavno pročitao, niti naša književnost, na godišnjoj razini, biva bogatija za nekoliko desetaka briljantnih pjesničkih naslova. Niti je rješenje, naposljetku, šutke odobravati polupismenost, šarlatanstvo, nepoštivanje radne etike i odnos medija prema stvaralaštvu utemeljen na kriterijima koji nemaju dodirnih točaka s kvalitetom...
Pročitajte više
MARIO KOLAR: NASTAVAK OPASNE ANTOLOGIČARSKE PRAKSE ILI AMPUTACIJA VITALNIH GRANA HRVATSKOG PJESNIŠTVA Jedno razmišljanje o Svjetlacima, antologiji hrvatskog pjesništva trećeg …
Pročitajte više
ANDREA MATOŠEVIĆ: DOĆI U PULU, DOSPJETI U TAPIJU: Etno-filozofska studija lokalnog fenomena, Durieux, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, …
Pročitajte više
Mnogi danas bježe od književnosti kao vrag od tamjana; bježe zato što se boje samoće, boje se sebe i svoje praznine. Spektakl podržavaju svi režimi jer donosi velike novce i neutralizira vitalne instinkte njegovih konzumenata... Književnost je molitva.
Pročitajte više„... Zato će HDP pokušati uspostaviti portal za kritiku koji bi vrlo široko objavljivao hrvatsku književnu kritiku. I ne samo …
Pročitajte višeRadi li se o politici pošumljavanja hrvatske kulture onim sadnicama koje resorno ministarstvo sa svojim povjerenstvima proglasi poželjnima? Struka politici ne smije pomagati političkim, već ako se odlučuje, mora joj pomagati svojim, stručnim kriterijima. Kako? To, dakako, zna svaki od mojih kolega, i njima to pitanje nije upućeno, nego Ministarstvu kulture i njegovoj politici... Ne želim zbog raznih povjerenstava gubiti – kolege.
Pročitajte višeKritike nije ništa manje nego prije, ali je raspršena, ima je posvuda i svatko je piše, pa nije pitanje ima li je, nego gdje je ima i kako do nje doći, a onda tek kakva je i tko iza nje stoji – dobri stari kritičar, spretni nakladnik i distributer ili samo jedan od usputnih potrošača... Možda i imamo o čemu raspravljati, ali nemamo zajedničkog jezika, svi „briju“ po svojim izvorima, referencijama i auto/poetikama, svi sve čitaju.
Pročitajte više
Milevina uloga spada u feminističku mitologiju i srpsku mitomaniju... Slavenka je Drakulić uvijek trendovski prisutna kao iskusna feministička i društveno angažirana spisateljica (kolumnistica i novinarka), kao komercijalna i književno estradna autorica prepoznatljiva „ženskoga pisma“. Njezini se jednostrani (ženski) romani i knjige čitaju i hvale; poznata je (i u inozemstvu) i popularna, napose u čitateljica... „Mileva Einstein, teorija tuge“ tužan je roman, u svakom, ali baš u svakom pogledu.
Pročitajte više