Ivan Bošković: U slavu Velikoga Imena / Marko Marulić

Skupina autora: Marule naš čestiti: zbornik stihova u slavu Marka Marulića (1450. – 1524.), o petstotoj obljetnici smrti. Priredio: Mladen Vuković. Ogranak Matice hrvatske u Splitu i DHK – Ogranak Split, 2024., 364 str.

Želeći da se za njegovo djelo čuje kao što se čulo i za djelo biblijske heroine, „Judite razgovoljive“ i „Judite koja ne umire“, dični je Marul svojemu kumu Dujmu Balistriliću, „parmenciru splitskomu“, napisao: Dvorno ju primite i dobrovoljno nastavite, i ka vazda hvalite dilom, tu pohvalite i ustmi jer je naučena hvaljena biti. I doista, od puti godišća parvo nakon tisuću i pet sati, na dvadeset i dva dni miseca aprila, Judita je svojom jezičnom i književnom izvrsnošću bila i ostala ishodišnim i jednim od najinspirativnijih mjesta hrvatske knjiženosti i nacionalnog pamćenja. O tomu rječito svjedoči obilno uzdarje najrazličitija umjetničkog izražaja kojemu su Marulić i njegovo neprolazno djelo najdublji inspirativni predtekst i stvaralački kontekst. Priznajući mu osobito mjesto u svojoj književnosti kao i u nacionalnom pamćenju, hrvatski su pisci i svojim stranicama priskrbili dugo trajanje u baštini kojoj je dični Marul časno ime i blistava zvijezda.

Marulić je, znamo, slavljen i čašćen za života, ali i nakon smrti. Osobito je to bilo izražavano za obljetnicā njegova rođenja i djelā, ali i za velikih nadnevaka nacionalne historije kada su mu pripisane atribucije oca hrvatske književnosti, glasovita muža, najveće časti i dike hrvatskoga imena i sl. Hrvatski genij nije birao riječi ni sredstva kojima bi se primjereno zahvalio i odužio velikanu koji je hrvatsko ime učinio slavnim, dostojnim svekolika, a ne samo književnog uvažavanja. Stoga nimalo ne čudi da su rijetka imena naše umjetnosti i kulture koja se nisu odužila Marulu, njegovu imenu i historijskom djelu.

Kako bi se primjereno odužio Marulu, ali i hrvatski zaboravljivi puk podsjetio na njegovu ulogu i neprolazni značaj, Mladen Vuković je u povodu petstote obljetnice Marulićeve smrti (1450. – 1524.) priredio zbornik stihova u njegovu slavu. Riječ je o stihovima različita sloga i nadahnuća, koje su različitim povodima, i u različita vremena, pisali brojni hrvatski pjesnici, književni i kulturni poslanici. U zborniku se tako našlo više od 160 autora i više od dvjesto (probranih) pjesama, pisanih latinskim i hrvatskim jezikom, na čakavskom i kajkavskom, a jedna je izvorno pisana i engleskim jezikom. U zborniku su svoje mjesto našle i pjesničke zahvalnice, prigodnice, poslanice i pohvalnice brojnih prijatelja i štovatelja s obiju jadranskih obala, što rječito svjedoči o Marulovoj europskoj, svjetskoj slavi. U najvećem broju stihova o Maruliću i po Maruliću spominje se i grad Split sa svojim zaslužnim imenima i kulturnom zadužbinom.

Osim što je, ne podliježući strogim kriterijima književnoga sabiranja, u knjizi okupio gotovo sve rasuto pjesnički značajno štivo s Marulićem kao nadahnućem i povodom, Vuković podsjeća na zanimljiv i nepoznat podatak da je najviše marulofilskih pjesama napisao manje poznati A. Parčina, autor dijaloške poeme Naslidovanje djavla paklenoga s oko dvije tisuće stihova, objavljene u vlastitoj nakladi 1985., potom Ivan Puljić svojim sonetnim vijencem te Jakša Fiamengo s 11 pjesama u kojima „dijalogizira“ s velikim Tinom. Podsjećajući na riječi da je „Maruliću ispjevano toliko pjesama da bi se od njih mogla oblikovati zbirka, štoviše probranih priloga”, uz spomenute Vuković je u zbornik uvrstio i dvadesetak pjesama objavljenih prvi put. U Vukovićevu izboru Marulić je reprezentiran (latinskim) stihovima Bartolomeja Merula, Jerolima Makarelića, Frane Božičevića Natalisa, Frane Martinčića, Jerolima Martinčića, Antuna Albertija, Jerolima Papalića mlađeg, Donata Paskvalića i Nikole Albertija.

Marulu, „velikome učitelju“ i „sjajnom uzoru“, hrvatski pojuć odazvali su se pjesnici različitih poetika, stihovnih oblika i estetskoga dosega: Petar Hektorović, Petar Zoranić, Juraj Baraković, Jerolim Kavanjin, Ivan Dražić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Vitez Trnski, Ljudevit Varjačić, Đuro Arnold, Ferdo Živko Miler, Anton Aškerc, Juraj Kapić, Božidar Kukuljević Sakcinski, Vicko Mihaljević Neurastenicus, Josip Milaković, Franjo Eterović, Petar Kuničić, Adalbert Kuzmanović, Velimir Deželić (st.), Krsto Pavletić, Antun Dukić, Rikard Katalinić Jeretov, Vilim Filipašić, Milan Begović, Vladimir Nazor, Frano Branko Angeli Radovani, Milan Pavelić, Božo Lovrić, Rudolfo Franjin Magjer, Ljubomir Wiesner Livadić, Sibe Miličić, Danko Anđelinović, Vladimir Čerina, Tin Ujević, Ante Delalle, Berislav Anđelinović, Ante Cettineo, Gvido Tartalja, Antun P. Škarica, Antun Bonifačić, Ton Smerdel, Srećko Diana, Drago Ivanišević, Vladimir Kovačić, Ante Parčina, Šime Vučetić, Marin Franičević, Nikola Bonifačić Rožin, Eugen Buktenica, Kruno Quien, Ivo Cvitić, Zvane Črnja, Stanislava Adamić, Špiro Vuković, Jerolim Duplančić, Vesna Parun, Radovan Vidović, Mato Marčinko, Roko Dobra, Zlatko Tomičić, Mate Ćavar, Edo Pivčević, Ante Sapunar, Petar Gudelj, Tonči P. Marović, Borislav Arapović, Vladimir Pavlović, Radomir Venturin, Pavao Despot, Ivan Grubišić, Tin Kolumbić, Marko Grčić, Lazar Jovanović, Mladen Kušec, Tatjana Masimović, Miro Rom, Mato Sušac, Mirko Tomasović, Josip Ćosić Agramer, Pajo Kanižaj, Ante Stamać, Petko Vojnić Purčar, Marko Bitanga, Tonko Maroević, Igor Zidić, Nevenka Nekić, Nada Pomper-Gulija, Ernest Fišer, Duško Geić, Luko Paljetak, Nikola Tadić, Borben Vladović, Ivan Kordić, Ante Matić Lib, Zora Birimiša, Jakša Fiamengo, Ante Žužul Marinović, Mirko Anić, Tomislav Marijan Bilosnić, Slavko Jendričko, Miroslav Luketin Sarajčev, Vedran Matošić, Zvonimir Penović, Milorad Stojević, Ivan Šarolić, Ivan Ujević, Lujo Medvidović, Mile Pešorda, Drago Štambuk, Miljenko Buljac, Božica Jelušić, Zvonko Kovač, Anđelko Novaković, Mićo Zaninović, Vinko Brešić, Nevenka Kovačević, Paško Melvan, Petar Opačić, Danica Bartulović, Ivan Grljušić, Sven Adam Ewin, Fabijan Lovrić, Dražen Katunarić, Antun Milovan, Sead Muhamedagić, Ivan Puljić, Petar Fradelić, Anđelka Korčulanić, Igor Divković, Danko Ivšinović, Petar Vulić, Antun Lučić, Mladen Vuković, Miloš Đurđević, Robert Bacalja, Marina Čapalija, Nađan Dumanić, Jagoda Jurić, Marina Kljajo-Radić, Nikola Šimić Tonin, Ivica Šušić, Mario Bilić, Snježana Lovrić, Ante Nadomir Tadić Šutra, Miljenka Koštro, Predrag Lucić, Dragica Zeljko Selak, Marito Mihovil Letica, Sonja Delimar, Andrijana Grgičević, Matej Škarica, Branka Mlinar, Marijan Knezović i Toni Ćapeta.

Premda možda i ne sve, ali književno i pjesnički dostojno velikog imena! Poglavito ako se navedenome dodaju i vrsni prilozi realizirani drugim umjetničkim izražajnim sredstvima i oblicima: u romanima – Pokora Pavla Pavličića (1998.), Judita Mira Gavrana te povijesnom romanu Marulov san (2019.) Dina Milinovića; kazališnim predstavama, prikazanjima, monodramama, mjuziklima, kabaretskim slikama, glazbenim djelima, oratorijima, misama, operama, kantatama; slikarskim djelima (Josip Bifel, Josip Botteri Dini, Nastja Dadić Radić, Ljubo Ivančić, Petar Jakelić, Vlado Jakelić, Vasilije Jordan, Rudi Labaš, Željko Lapuh, Vasko Lipovac, Ivan Lovrenčić, Jakov Pavić, Dimitrije Popović, Zdenka Pozaić, Zlatko Prica, Ivica Šiško, Mile Skračić, Matko Trebotić, Zlatan Vrkljan...), likovnim kompozicijama, ilustracijama, medaljama, plaketima, muralima...; pričama, stripu, brojnim spomenicima, spomen-pločama, filmu i dr. Apostrofirano u korisnom informativnom predgovoru zborniku, nadvedeno uokviruje portret velikoga Marula i rječito reprezentira njegovu (očinsku) ulogu u hrvatskoj književnoj i nacionalnoj kulturi i pamćenju.

Sastavljen u povodu 500. obljetnice smrti Velikoga Imena, ovaj zbornik zavrjeđuje pozornost svekolike nacionalne i kulturne javnosti. Držim da je to najmanje što hrvatska kultura duguje Velikanu koji se neprolaznim djelom i hrvatskim imenom i jezikom i trajno i obvezujuće upisao u svekoliku baštinu nacionalnoga i europskoga kulturnoga i civilizacijskoga zajedništva.

(Ivan Bošković © IO DHK)