Hrvoje Somogyi: NEZAOBILAZNO REFERENTNO DJELO / Miljenko Brekalo

Miljenko BREKALO: Paradržava Republika Srpska Krajina, Svjetla grada; Matica hrvatska, Ogranak; Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Hrvatski leksikografski institut Bosne i Hercegovine, Osijek – Zagreb – Mostar, 2022., 1084 str.

Autor knjige, Miljenko Brekalo, dvostruki doktor znanosti (prava i povijesti) rođen je 1962. godine u Osijeku. U svome dosadašnjem znanstvenoistraživačkom radu objavio je šest knjiga: Evazija kapitalnih prihoda, Osijek, 2004.; Suverenitet Republike Hrvatske 1990. – 1998., Osijek, 2009.; Monetarni suverenitet i eurozona, Osijek, 2011.; Ratna monetarna unija SRJ, RS i RSK, Osijek, 2012.; Slatinska kronika Domovinskoga rata i Pax Croatorum – narušene vrijednosti Domovinskoga rata, Osijek, 2020. Osim navedenih knjiga, objavio je više od osamdeset znanstvenih i stručnih radova s tuzemnim i međunarodnim recenzijama. Za znanstvenoistraživački rad dobio je dvadesetak javnih priznanja. Među njima posebno se ističu: Državna nagrada za znanost za 2018. u području humanističkih znanosti te odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost, visoko obrazovanje te višegodišnje sustavno znanstveno istraživanje vrijednosti proisteklih iz Domovinskoga rata. U Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ radi kao znanstveni savjetnik u trajnome zvanju. 

Složenost građe i sadržaj očitavaju se na ukupno 1084 stranice, podijeljene u devetnaest poglavlja. Brekalo ističe kako mu je glavni cilj pružiti povijesno-pravni prikaz paradržave Republike Srpske Krajine. Knjiga se temelji na obilnoj izvornoj građi najrazličitijih izvora, uključujući relevantne knjige, znanstvene i stručne članke, zakone, podzakonske akte, te čak 1369 pisanih izvora koje je sakupio u području društvenih i humanističkih znanosti polja prava, ekonomije i povijesti, što knjizi daje interdisciplinaran karakter. Osim toga, autor koristi bogatu hemeroteku, odnosno zbirku novina i časopisa te se oslanja na brojne do sada neobjavljene fotografije i dokumente. Knjigu obogaćuju karikature Otona (Ota) Antona Reisingera, međunarodno poznatog hrvatskoga karikaturista, koji je svojim likovnim izričajem kritizirao velikosrpsku politiku tijekom Domovinskoga rata.

Ključni je autorov pristup detaljna analiza pravnih instituta i pojmova prije samoga povijesnog razvoja. Prije nego što se posvetio povijesnoj razradi određenih tematskih cjelina, definirao je ključne pojmove kao što su: država, suverenitet, monetarni suverenitet, fiskalni suverenitet, monetarni sustav, monetarna unija, sudbena, zakonodavna i izvršna vlast te još mnogo toga. Ova pedantna definicija ključnih pravnih pojmova čitatelju pruža čvrst temelj za razumijevanje analize koja slijedi. Posebno su naglašene tri osnovne funkcije vlasti – zakonodavna, izvršna i sudbena – u paradržavi Republici Srpskoj Krajini.

Miljeno Brekalo u prvim dvama poglavljima, „Uvod“ i „Država i suverenitet“, istražuje povijest velikosrpske ideje od Vuka Stefanovića Karadžića kroz prizmu njegova „djela“ Srbi svi i svuda, koje je objavljeno 1836. godine, sve do suvremenog doba, kada je tijekom Domovinskoga rata ta ideja bila fizički zaustavljena. U trećemu poglavlju, „Suverenitet Republike Hrvatske“, autor prati suverenitet Republike Hrvatske, usredotočivši se na proces izgradnje suvereniteta od kraja socijalističke ere do međunarodnog priznanja. Počevši od uvođenja višestranačja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Brekalo prati promjene u političkom pejzažu zemlje, koje su označavale kraj jednopartijskog sustava i otvaranje puta prema suverenitetu. Ističe kako je ovo razdoblje obilježeno promjenom Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, uključujući usvajanje Božićnoga Ustava. Također napominje kako ključni trenutci u procesu suverenizacije uključuju odluke donesene rezolucijama o razdruživanju iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije te mogućnosti pridruživanja novome savezu suverenih republika. U daljnjemu tekstu Brekalo piše o tome kako je međunarodno priznanje Republike Hrvatske označilo konačni korak u procesu izgradnje suverenosti.  

U četvrtome poglavlju autor istražuje velikosrpsku politiku i pripremu za oružanu agresiju tijekom početka Domovinskoga rata u Republici Hrvatskoj. Rapravlja o ključnim događajima kao što su izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije, osnivanje Srpske demokratske stranke, masakri u hrvatskim naseljima te okupacija Vukovara. Ovo poglavlje detaljno istražuje ključne događaje i aktere koji su oblikovali političku i vojnu situaciju u Republici Hrvatskoj tijekom prvih faza Domovinskoga rata.

U petome poglavlju govori se o teritorijalnome ustroju tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) te upravno-teritorijalnome ustroju Republike Hrvatske od 1991. do 1997. Prikazane su nacionalna i konfesionalna struktura u Republici Hrvatskoj 1991., ustavno-pravni položaj RSK-a prema Ustavu RSK-a te državnopravni subjektivitet RSK-a prema Konvenciji iz Montevidea. Također se raspravlja o teritorijalnoj podjeli RSK-a na općine, oblasti te tzv. Srpsku Autonomnu Oblast Krajina, kao i o velikosrpskoj politici nakon vojno-redarstvene operacije Oluja. Ovo poglavlje pruža uvid u političke i teritorijalne dinamike koje su oblikovale teritorijalni ustroj tzv. Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske tijekom navedenoga razdoblja.

U šestome poglavlju autor obrađuje zakonodavnu vlast tzv. Republike Srpske Krajine. Pregledavaju se ključni elementi zakonodavne vlasti, uključujući ustavno-zakonodavnu djelatnost u SFRJ-u, SR Hrvatskoj te u samoj RSK. Raspravlja se o normativnoj aktivnosti u RSK-u te o karakteru ustavno-zakonodavne aktivnosti pobunjenih Srba.

U idućemu poglavlju (sedmom) Brekalo istražuje sudbenu vlast tzv. Republike Srpske Krajine, obuhvaćajući organizaciju sudova, sudsku i tužiteljsku strukturu te njihovu ulogu u pravosudnom sustavu RSK-a. Sudbena vlast  predstavljena je kao poseban izazov, pri čemu se autor usredotočuje na pravosudnu svakodnevicu, otkrivajući probleme s kojima su se suci i drugi dužnosnici susretali u krajinskom pravosuđu.

Osmo poglavlje tematizira izvršnu vlast tzv. Republike Srpske Krajine. Obuhvaća pojam izvršne vlasti, sastav Vlade tzv. SAO Krajine, Vlade SO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, te Oblasnog vijeća SO Zapadne Slavonije. Nadalje, opisuje se kronološki redoslijed prvih pet vlada RSK-a, kao i predsjednici tzv. Republike Srpske Krajine i predsjednici Vlade RSK-a. Izvršna vlast tzv. Republike Srpske Krajine, prema Brekalu, analizirana je kao leglo kriminala i korupcije, a autor pruža dubok uvid u organizacijsku strukturu i ključne nositelje vlasti.

Deveto i deseto poglavlje zajednički opisuju fiskalni sustav i fiskalnu vlast te monetarnu aktivnost, monetarnu vlast i monetarnu integraciju tzv. Republike Srpske Krajine sa Saveznom Republikom Jugoslavijom i Republikom Srpskom. Ova poglavlja obuhvaćaju fiskalne prihode, pojmove fiskalnog suvereniteta i monetarnog suvereniteta, javne prihode tzv. Republike Srpske Krajine, ratno financiranje javnih potreba u RSK-u, fiskalnu vlast i platni promet RSK-a, monetarni sustav, monetarnu uniju, novčanice tzv. Republike Srpske Krajine te ratnu monetarnu uniju Savezne Republike Jugoslavije, tzv. Republike Srpske i tzv. Republike Srpske Krajine.

Jedanaesto poglavlje obuhvaća vrela financiranja tzv. Republike Srpske Krajine, uključujući Drugo izvješće Mortena Torkildsena Tužiteljstvu ICTY-ja, financiranje JNA u 1991. i 1992. godini, stvaranje monetarne federacije (unije) i njezin utjecaj na financiranje područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH, službu društvenog knjigovodstva, primarnu emisiju i plaćanja, sivu emisiju, inflaciju i vrijednost jugoslavenskog dinara, te pomoć Republike Srbije i SFRJ-a/SRJ-a okupiranim područjima Republike Hrvatske i BiH pod kontrolom pobunjenih Srba, s osvrtom na sažetak Torkildsenova Drugog izvješća. Brekalo jasno ističe da je ova ratna monetarna unija bila druga najveća u Europi nakon Raichsmarke tijekom Trećega Reicha, naglašavajući time specifičnost i rijetko poznatu činjenicu u javnosti.

U dvanaestome poglavlju Brekalo se bavi kazneno-pravnim aspektima postojanja tzv. Republike Srpske Krajine, razmatra se kaznena odgovornost osnivača RSK-a prema Krivičnom zakonu SFRJ-a. Istovremeno, istražuje se međunarodni i tuzemni kazneno-pravni okvir ratnih zločina u RSK-u, te se analiziraju amnestija i abolicija u Republici Hrvatskoj. Posebna pozornost posvećena je suđenju u odsutnosti počiniteljima kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava.

U sljedećem (trinaestome) poglavlju autor objašnjava političku i poslovnu karijeru glavnog i odgovornog utemeljitelja paradržave RSK Slobodana Miloševića, opisujući socijalno podrijetlo obitelji Milošević, ubojstvo svoga političkoga mentora i kuma Ivana Stambolića te naposljetku Miloševićev politički progon i smrt.

U četrnaestome poglavlju autor daje pregled ostvarenja punog suvereniteta Republike Hrvatske te donosi izvješće o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini.

Petnaesto poglavlje donosi zaključna razmatranja, a prevedeno je na čak pet jezika (engleski, njemački, francuski, ruski i talijanski). Autor zaključuje da je paradržava Republika Srpska Krajina bila federacija s teritorijalnim diskontinuitetom. Ključna obilježja te paradržavne tvorevine uključuju njeno protuustavno stvaranje na okupiranim područjima Republike Hrvatske, nedostatak demokratskog legitimiteta, nepostojanje pravnog kontinuiteta s bilo kojom drugom državom, provedbu etničkoga čišćenja na okupiranim područjima Republike Hrvatske, izravnu financijsku podršku Socijalističke Republike Jugoslavije i Republike Srbije, te konstantnu materijalnu, vojnu i kadrovsku potporu iz Srbije i Crne Gore. Jednako tako, naglašava da nijedna država nikada nije priznala njezino postojanje, niti su joj priznate kvalitete suverene države u skladu s međunarodnim pravom, tj. međunarodnopravnim subjektivitetom. Stoga je tzv. Republika Srpska Krajina, prema autoru, ostala paradržavna tvorevina od samoga početka do prestanka postojanja jer nije ispunila kriterije države definirane u Konvenciji o pravima i dužnostima država, poznatoj kao Montevidejska konvencija.

Posljednja poglavlja (od šesnaestoga do devetnaestoga) popisi su priloga, akronima, literature te kazalo osobnih imena.

Doista, knjiga pruža vrijedan uvid u kompleksne događaje Hrvatske nedavne prošlosti i posljedice pobune Srba u Hrvatskoj te agresije JNA i Republike Srbije i Crne Gore na Hrvatsku kao i oblikovanje paradržave Republike Srpske Krajine, naglašavajući njezinu narav i negativan utjecaj na hrvatsko društvo, kao i njezin  nelegitimni subjektivitet u svjetskim okvirima. Interdisciplinaran pristup ove knjige, temeljitost analize i bogatstvo izvora čine je nezaobilaznim referentnim djelom za istraživače, povjesničare, pravnike, ekonomiste i sve koji žele produbiti svoje razumijevanje ključnih događaja u agresiji na Republiku Hrvatsku i Domovinskome ratu. Knjiga Paradržava Republika Srpska Krajina autora Miljenka Brekala zauzima iznimno važno mjesto u suvremenoj hrvatskoj historiografiji i pravnoj analizi.

(© Hrvoje Somogyi, IO DHK)