Ivan Bošković: KANONSKO DJELO HRVATSKE KNJIŽEVNE I NACIONALNE MEMORIJE / Andrija Kačić Miošić

ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ: IZBOR IZ DJELA, Matica hrvatska, Stoljeća hrvatske književnosti, knj. 148., Zagreb, 2022., 409 str. Prir. Stipe Botica.

Kačićevo djelo predstavlja jedno od klasičnih, temeljnih i kanonskih djela hrvatske književne i nacionalne memorije. S atribucijom najpopularnijeg pučkog djela i uzor-djela pučkog spisateljstva, više od nekoliko stoljeća podjednako privlači pozornost književnih proučavatelja i javnosti, osobito one koja se zanima nacionalnom poviješću, kulturnom i književnom baštinom te elementima složene nacionalne identifikacije.

O Kačićevu fenomenu i osobitu statusu u našoj kulturi pisano je mnogo, a svjedoče tomu i brojna imena koja su mu (književnom) riječju prigodno zahvaljivala i uzvraćala. Spomenuti je Kranjčevića, Preradovića, Martića, Buzolića, Badalića, Trnskog, Hranilovića, Gjalskoga, Novaka, Nazora, Martinovića, Šimića, Ostojića, Despota, Nikolića, Pavlinovića, Jeretova, Validžića i druge. Ne manje Kačićev su književni i kulturološki status uvećali  glazbenici (Zajc, Faller, Kovačec, Milanović...) i slikari (Popović, Stupica, Pavlović, Veža i dr.). Koliko je pak Kačić svojim djelom i djelovanjem zadužio hrvatski narod i kulturu, svjedoče i gradovi koji su svoje trgove počastili njegovim imenom (Makarska, Split, Zagreb, Zaostrog...). Osobitom umjetničkom vrijednošću među njima se izdvajaju Meštrovićev spomenik u Bristu, Tomanovićev u Prčnju i Rendićev u Zaostrogu i Zagrebu. O Kačićevu značenju za svekoliku duhovnost našega naroda rječit su prilog i monografske studije posvećene njegovu djelu iz pera marnih proučavatelja – Eterovića, Bujasa, Šetke, Matića, Mijatovića i Botice.

Stipe Botica jedan je od najboljih poznavatelja hrvatske pučke tradicije i književnosti, ali i autor po mnogima kapitalne monografije o bogatom djelu pisca najpopularnije hrvatske pučke knjige, pravog književnoga bestselera u širokim narodnim slojevima te velikoga promicatelja ukupne hrvatske riječi u svijetu.

U ovom ekstenzivnom izboru, za razliku od nekoliko prethodnih, Botica je iznova želio apostrofirati trajne i nepomućene književne vrednote koje Kačića Miošića legitimiraju kanonskim imenom hrvatske književne kulture. U svoj Izbor iz djela – nacionalno i kulturološki opravdan, u cijelosti odmjeren i nadasve skrupulozan – utemeljen na novim teorijskim spoznajama i čitanjima te relevantnom uvidu u bogat život i djelo, Botica je uvrstio ponajbolje književne stranice iz žanrovski raznolika djela koje je tijekom prošlosti, kao rijetko koje djelo naše knjiženosti, doživjelo mnoštvo izdanja. Iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga, po mnogima jedne od ključnih knjiga hrvatske identifikacije i nacionalne osviještenosti, prema Kravaru „prvorazrednom spomeniku nacionalne kulture i književnosti“, uz predgovor Bratu štiocu, čija „skrivena poetika“ ima snagu autorova poetskog manifesta, uvrstio je književno najbolje sastavke/pjesme: 1, 2, 3, 8,16, 29, 42, 43, 48, 51, 53, 54, 58, 66, 69, 70, 77, 84, 87, 92, 98, 104, 105,106, 109, 111, 114, 115, 119, 121, 127, 131, 135 i 136. Uradio je to znanstveno razložno, kako bi naglasio motive i teme o kojima je Kačić pjesnički svjedočio, ali i kako bi argumentirao iznimnu širinu pjesničkih interesa te snagu i uvjerljivost pjesnikova glasa kojim je privlačio široku publiku u mjestima kojima je prolazio, od Mostara do Ravnih kotara, kako je Starac Milovan, kako se sam prozvao, kazivao. U navedenim se sastavcima ogleda osebujnost Kačićeva pjesničkoga fenomena (Meštrović pjeva: Kačićevo ime naći hoćeš / Na sve strane u zborovim takim) i kriju razlozi iznimne popularnosti u širokim pučkim slojevima te vrednote koje njegovu književnost legitimiraju i književnom tradicijom i živom književnom riječju pamtljive estetske privlačnosti. Sve to argumentira i prikladan, književno i povijesno znanstveno utemeljen predgovor izdanju.

U Izbor iz djela Botica je uvrstio i dijelove iz Korabljice, tiskane 1760. i do danas višekratno pretiskivane i objavljivane (7 izdanja). Riječ je o Kačićevu pregledu Sv. pisma i svih vikova svita događaja, u kojoj kronološki obrađuje i progovara o događajima i junacima iz njemu poznate prošlosti, s posebnom pozornošću na događaje iz prošlosti hrvatskoga naroda (rimsko doba, Solin, dolazak Hrvata, o Ljudevitu, Tomislavu, Krešimiru, Zvonimiru, Domagoju, Grobničkom polju, Frankopanovićima...). U izboru su mjesto našle i stranice iz Kačićeva mudroslovnog priručnika Elementa peripatethica (1752.), što ga je napisao za potrebe filozofskoga tečaja zaostroškim franjevcima, a čije značenje još nije do kraja primjereno vrednovano, komentirano i istraženo, unatoč činjenici da je u svojemu vremenu bilo odobreno „principovim pečatom“.

Botica je Izborom iz djela Andrije Kačića Miošića – opskrbljenim znanstveno utemeljenom uvodnom studijom, ljetopisom, bibliografijom djelā i važnijom literaturom o autoru – obuhvatio najznačajnije i najpoticajnije stranice autorova djela i pokazao zašto je ovaj učeni franjevac ne samo jedan od prvaka hrvatske franjevačke kulture, nego i istinski čovjek od knjige; zašto je njegovo književno djelo dugovječno, lijepo i prijemljivo, podjednako izazovno danas kao i u vremenu nastanka; što ga čini vrijednim naslijeđem i pravom umjetnošću! Legitimirajući, naime, svoga autora istinskim velikanom hrvatskog nacionalnog pamćenja, izbor pruža mogućnosti dubokog uvida u stranice književnosti koje i danas intrigiraju ne samo dubinom humanih poruka nego i univerzalnom književnom ljepotom primjerenom onima kojima se njegova „vila posestrima“ obraćala i još im se uvijek obraća. A to su zapravo i najdublje osobine Kačićeva djela te razlozi koji višestruko opravdavaju njegovo ponovno izdanje, osobito u nacionalno prestižnoj ediciji kakva su Stoljeća hrvatske književnosti! Stoga Izbor iz djela A. Kačića Miošića nije samo vrijedan doprinos razumijevanju književnog djela pisca i složene tematike koju ono na svoj način izražava, nego i značajan događaj u nacionalnoj književnosti i kulturi općenito. Za književnost izbor je, naime, bjelodan dokaz vrsnoga književnog blaga koje je Kačić oporučio svome narodu za koji mu je i „sve življenje bilo“, a za nacionalnu kulturu i pamćenje on je izvor na kojemu će braća štioci – učenici, studenti, etnolozi i antropolozi, povjesničari jezika, dijalektolozi i kulturolozi, ali i šira javnost – moći iskušavati i provjeriti relevantnost svojih čitanja i interpretacijskih uvida. Riječju, izbor-knjiga koja obilato premašuje razloge pojave još jedne knjige!

(Ivan Bošković © IO DHK)